Uvod u teoriju čudovišta – Od Humbabe do Kalibana

Uvod u teoriju čudovišta – Od Humbabe do Kalibana - Levanat-Peričić, Miranda | Caritasspiritistcenter.org

...juii interdisciplinarnom pristupu autorice, kniiga bi trebala imati podjednak odiek mealu zainteresiranim studentima/ stude nricama, kao i struinjacima/struinial

INFORMACIJA

AUTOR
Levanat-Peričić, Miranda
DIMENZIJA
8,3 MB
NAZIV DATOTEKE
Uvod u teoriju čudovišta – Od Humbabe do Kalibana.pdf

OPIS

U radu M. Levanat-Peričić pod morfologijom čudovišnosti misli se na elemente od kojih se diskurs čudovišnosti sastoji, kao i na uzajamne odnose tih sastavnica. Morfologija se, dakle, odnosi na građu, odnosno strukturu diskursa, kao i na sve elemente od kojih je konstruirana diskurzivna čudovišnost. Iako je naglasak djela na klasičnim i judeokršćanskim izvorima eurocentrične slike čudovišta, autorica u tematiziranju borbi i razvoju čudovišta kreće u potragu od starih mezopotamskih tekstova. Preko njih stiže do starozavjetnih čudovišta, posebno problematizirajući demonizaciju koja na religijskom planu prerasta u demoniziranje neprijateljskih bogova. Demonizirana božanstva teže će steći sljedbenike. Razvoj čudovišnog u srednjovjekovlju, u odnosu prema demonskom, u jednom dijelu predaje povijesnih kronika kretao se tako da se čudovišno povezivalo s demonskim određene čudovišne vrste ljudi koristile su se kao metafore za nevjernike, te su se naknadno povezale i s kategorijom Zloduha. Autorica prati put kojim se pretkršćanska predaja inkorporirala u rano kršćanstvo anglosaskog srednjovjekovlja Anglosaski imaginarij i Beowulf; utvrđuje da je borba Beowulfa s Grendelom i njegovom majkom ujedno i borba kršćanske predaje s poganskim slikama, koja vodi njihovim preinakama i prilagodbama, te konačnom uklapanju u kršćansku kozmogoniju. U posebnom poglavlju autorica interpretira Shakespeareove drame Mletački trgovac, Othello i Oluja iz aspekta čudovišnosti dramskih likova Shylocka, Othella i Kalibana. U zaključnom poglavlju obrazlaže se mitološki model u kojemu čudovište predstavlja kategoriju posredovanja između načela reda Kozmos i načela nereda Kaos. Etnocentrični model čudovišnosti pokušava se usustaviti obzirom na znakove čudovišnosti iskazane u prostoru koji nastanjuju ili iz kojega potječu, obilježjima jezika/govora, tijelu, prehrani i porijeklu, iščitavajući u tim znakovima prekomjernost u višku ili nedostatku u odnosu na vladajuću konstrukciju ljudskosti. Miranda Levanat-Peričić diplomirala je komparativnu književnost i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te magistrirala na poslijediplomskom studiju lingvistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Surađivala je na Studiju za humanističke znanosti u Splitu u zvanju asistentice na kolegiju Teorija književnosti i na kolegijima iz Svjetske književnosti na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, gdje je od 2009.godine stalno zaposlena. Disertaciju pod naslovom Morfologija čudovišta i morfologija kulture – Klasični i judeokršćanski izvori eurocentrične slike čudovišta s posebnim osvrtom na postkolonijalni diskurs engleske književnosti obranila je 2012.godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala je i objavljivala u časopisima Suvremena lingvistika, Književna smotra, Croatica et Slavica ladertina i Zarez.

Želite li pročitati knjigu?Uvod u teoriju čudovišta – Od Humbabe do Kalibana u pdf formatu? Dobar izbor! Ovu knjigu je napisao autor Levanat-Peričić, Miranda. Čitati Uvod u teoriju čudovišta – Od Humbabe do Kalibana Online je sada tako jednostavno!

POVEZANE KNJIGE